b&b podgoricaПрокат автомобилей в Черногории

Fernando Pesoa: Knjiga nespokoja

Knjiga nespokoja je kaleidoskop glasova – začuđujuće skladni hor podvojenih ličnosti i heteronima velikog pjesnika, duboko i uznemirujuće promišljanje života, lirika sumnji i strahova, sentimentalni vodič kroz metafizičku arhitekturu lisabonskih ulica, melanholija egzistencije jer, po riječima samog autora, „Fernando Pesoa, precizno govoreći, i ne postoji”. Teško je odrediti joj čak i književni vrstu; da li je u pitanju kontemplativna proza, tanana psihološka biblija tiho uznemirenih ljudi, epistolarni roman duše, poezija bez stiha, dnevnički zapis, filozofski eseji o prolaznosti? Ovo je knjiga zaglušujuće tišine gdje svaki treptaj pjesnikove duše odzvanja kao u praznoj crkvi razbijeni kristalni bokal u kome se mjesto osvještanog vina nalaze tajne našeg pada.

Knjiga nespokoja važi za kamen temeljac evropskog modernizma, to je knjiga na kojoj je Pesoa radio čitav život i nikada je nije završio ostavljajući svojim brojnim tumačima da joj pronađu početak i kraj, da je sa svakim novim izdanjem preuređuju kao nedokučivu slagalicu života, bez mogućnosti da dobiju tačnu i konačnu verziju. Pesoino vanvremensko djelo upravo je to, neuhvatljiva istina stvari koja kao da nikada nije ni bila predodređena da se izgovori.

Teri Iglton: Nakon teorije

 „Autor je preko pedeset književnokritičkih i književnoteorijskih knjiga, a neke od njih, kao što su Teorija književnosti: Uvod (1983), zatim Kritika i ideologija: studija marksističke književne teorije (1976), Ideologija estetskog (1990) i Iluzija postmodernizma (1996), predstavljaju nezaobilaznu literaturu svakome ko se bavi naukom o književnosti, a sveprisutne su na univerzitetima te u akademskim i intelektualnim krugovima. Premda je polje njegovog interesovanja široko i obuhvata književnu kritiku, teoriju i publikacije za širu čitalačku publiku, odnos književnosti i ideologije dominantna je tema njegovih knjiga. Studija „Nakon teorije“ nimalo ne zaostaje za Igltonovim najboljim tekstovima i predstavlja sumiranje savremene akademske scene kada je riječ o književnoj teoriji i kulturološkim studijama. U njoj autor ispituje razloge nekadašnjeg uspona i današnjeg pada teorije, nastanak kulturoloških studija i rušenje barijera između visoke i niske kulture, te postavlja pitanje da li naša opsjednutost kulturom znači da smo previdjeli bitne stvari. Upozoravajući na to da je teorija sve manje prisutna, on naglašava kako je vrijeme da se suočimo s esencijalnim istinama koje je postmodernizam poricao – pitanjem ljubavi, zla, smrti, morala, metafizike, religije i revolucije, pošto su ova pitanja danas bitnija nego ikada“, zapisuje prevodilac Petar Penda u predgovoru.

Vitold Gombrovič: Naša erotska drama

Vitold Gombrovič je u ovoj knjizi sabrao novinske tekstove koje pronašao u Narodnoj biblioteci u Buenos Ajresu. Gombrovičeva „erotska drama“ se odvija na pozornici Latinske Amerike, a glavni glumci su muškarac i žena. Na pozornici se odvija drama između muškarca i žene. Latinoamerikanka želi, kako Gombrovič piše da bude „žena cvijet“ i „žena djevojčica“. Ona je zarobljena u sopstvenoj ljepoti i čeka ljubav koja će biti krunisana brakom. Čekajući tu ljubav ona je pasivna, lijena, ne učestvuje u životu. Evropljanka je iskrenija, punija života. Ona ne čeka da bude osvojena, ona i osvaja, ona je predmet zavođenja ali i sama zavodi. Nije potrebno po Gombrovičevom sudu da se muškarac i žena pokoravaju jedno drugom, da se mijenjaju, nego je važno da se prate i preklapaju i onda neće izostati i prava ljubav, biće više duhovnosti, radosti i „zdravog erotizma“.

Džoni Keš : Čovek u belom : roman o apostolu Pavlu

"Koliko sam ja mogao da izmerim, ne računajući pauze u dijalogu između Isusa i Pavla, a prema Pavlovom svedočenju u njegovim poslanicama, razgovor je trajao otprilike jedan minut, možda nekoliko sekundi manje. Pa ipak se svet promenio zbog tog jednominutnog razgovora. Bio je to najpresudniji minut u istoriji čovečanstva. Taj minut je obeležio sudbinu nebrojenih miliona ljudi koji će se tek roditi. Nijedan događaj još od rođenja samog Isusa Hrista nije uticao na živote svih ljudi na ovoj zemlji tako snažno kao zapovesti koje su date i primljene u tom jednom minutu (...) Neko je rekao da religiozni romanopisac može da bude 'božji lažov'; što će reći da romansiranjem događaja i stvarnosti koji okružuju delić istine, velike istine mogu da budu osvetljene i pokrenute. Nikada nisam niti ću sada tvrditi da sam romanopisac, ali pretpostavljam da je moje pisanje o Pavlu poprimilo taj oblik. U tih nekoliko redova pronašao sam priču koju bih da ispričam, a priča koju pričam povodom tih redova je moja vlastita."

Džon Keš

Knjiga života – pripremili Gej Hendriks i Filip Džonkok

„Knjiga života“ predstavlja novu interpretaciju jedne od najuticajnijih i najrevolucionarnijih knjiga u istoriji čovječanstva. Epiktatovi učenici sakupili su bilješke svog učitelja. Epitktat je čuveni rimsli učitelj tkz. promišljenog  učenja iz I vijeka p.n.e. Zbog pokušaja da po svaku cijenu kontroliše stvari nastaju najveće nevolje u čovjekovom životu, a sreća je kada pažnju i energiju usmjeri na stvari koje je moguće kontrolisati. Niste u stanju da kontrolišete sopstvene emocije, a još manje emocije drugih ljudi, njihove dolaske i odlaske, nove i stare veze. Nemoguće je popraviti prošlost i planirati budućnost. Ovo je knjiga o životu i samospoznaji. Život jeste avantura u koju treba ulaziti otvorenih očiju, misli i osjećanja. To nam poručuje i ova knjiga.

Laš Fr. H. Svensen: Filozofija usamljenosti

Usamljenost po definiciji podrazumijeva neprijatnost ili bol usljed nekakvog nedostatka u odnosu prema drugima. Čežnja je nužan sastavni dio usamljenosti. Ta čežnja podrazumijeva želju da se ukloni fizička ili mentalna udaljenost od nekog ko nam je važan. To je potreba za nečijim prisustvom. Može da bude i čežnja za većom bliskošću s nekim ko jeste prisutan. Usamljenost je emotivna reakcija pojedinca na nezadovoljenu potrebu za zajedništvom. Važno je utvrditi da je usamljenost osjećanje, jer se često miješa s drugim fenomenima, posebno sa samoćom. Biti sam, i biti usamljen, dva su različita fenomena.

Ova knjiga je rezultat mog pokušaja da utvrdim šta su samoća i usamljenost, koga usamljenost pogađa, zašto osjećaj usamljenosti nastaje, traje i nestaje, i kako se možemo odnositi prema usamljenosti kao pojedinci i kao društvo.

Mnogi tvrde da danas živimo u "dobu usamljenosti" i da je posredi "epidemija usamljenosti". Nemamo, međutim, osnova za tvrdnju da je ovo osećanje danas rasprostranjenije nego ranije.

Osnovni problem našeg doba možda se ne sastoji od toga što imamo previše usamljenosti, već što imamo premalo samoće. Važno je da naučimo da podnosimo usamljenost, da preuzmemo odgovornost za nju i po mogućstvu je pretvorimo u blagotvornu samoću.

Paulo Koeljo: Preljuba

Postoji mišljenje da opšti haos stvara i lični. Koeljo nam u svom novom romanu „Preljuba“ pokazuje da i u sređenim zemljama, zemljama sa sigurnom egzistencijom, poput Švajcarske, ljudi iz potpunog reda, svjesno ili ne, uplove u totalni nered. Linda, glavna junakinja Koeljovog romana ima sve u životu: muža koji je voli, djecu, uspješnu novinarsku karijeru, mladost, ljepotu, ali kao da joj sve to nije dovoljno. Jedan slučajan susret, neobičan razgovor sa Žakobom, ljubavlju iz srednje škole, dovodi ovu mladu ženu u stanje preispitivanja: da li je srećna, da li voli svog muža i da  li joj život koji živi predstavlja zadovoljstvo? Ovo je roman o ljubavi, preljubi, izazovu, grijehu, iskupljenju. Uči nas kako da ponovo zavolimo. Svako ima pravo da traži  nešto drugo ili da se vrati odakle je krenuo i shvati da mu je ono što ima više  nego dovoljno. 

Stanislav Obirek, Zigmunt Bauman: O Bogu i čoveku : razgovori

Teolog Stanislav Obirek i teoretičar Zigmunt Bauman u potrazi su za odgovorima na vječita pitanja o mestu Boga u čovekovom životu. Autori se dopunjuju, slažu, ali i polemišu o pojedinim pitanjima.
O Bogu i čovjeku su razgovori o Bogu i više bogova, o vjeri, traženju istine, o odnosima boga i čovjeka i o još mnogo čemu.

MIČIO KAKU: AJNŠTAJNOV KOSMOS

Mičio Kaku je profesor teorijske fizike na katedri Henry Semat Diplomatskog centra Gradskog univerziteta i Gradskog Koledža u Njujorku.

Knjiga Ajnštajnov kosmos predstavlja kratak i jezgrovit vodič u uzbudljiv i zavodljiv svijet moderne fizike izgrađen na pepelu starih teorija i u sukobu dvije vodeće struje u fizici - kvantne mehanike i relativistike. Kaku govori o naučnom, političkom i emotivnom životu najvećeg naučnika našeg doba Alberta Ajnštajna, istovremeno pričajući i o divljem XX vijeku, o vremenu velikih ratova i još većih otkrića, zloupotreba nauke i ljudi, o nacizmu i pacifizmu, ljubavi i mržnji.

Salman Ahtar: Psihologija dobrote


Knjiga Psihologija dobrote sastoji se iz dva dijela: prvi se bavi pozitivnim osobinama i sadrži poglavlja o hrabrosti, rezilijentnosti i zahvalnosti, dok drugi daje osvrt na pozitivna djelanja u poglavljima o velikodušnosti, praštanju i žrtvovanju. Zajedno, ovih šest poglavlja čine skladan geštalt relacionih scenarija koji obezbeđuju bogatstvo ljudskog iskustva. Knjiga nudi socio-klinička razmišljanja koja ublažavaju Frojdovo gledište kako su ljudska bića u svojoj suštini „loša“ i kako je sva dobrota koju mogu proizvesti velikim dijelom odbrambena. Objašnjavajući porijeklo, dinamiku, socijalna zadovoljstva i kliničke koristi od hrabrosti, rezilijentnosti, zahvalnosti, velikodušnosti, praštanja i žrtvovanja, ova knjiga osvetljava onaj ugao ljudskog iskustva koji su psihoanalitičari i drugi profesionalci iz oblasti mentalnog zdravlja neadekvatno razumjeli.

 

SESAR ANTONIO MOLINA: GRADOVI U KOJIMA UMINE BOL

Tekstovi Sesara Antonia Moline, španskog pjesnika i prozaiste, sabrani u knjizi "Gradovi u kojima umire bol" pisani su u proteklih nekoliko godina kao plod piščevih putovanja, stvaranih i književno -istorijskih, i njegovih vezanosti za gradove iz različitih gradova svijetai za pisce koji su obilježili i utemeljili simboličke slike tih gradova.