Književna tribna “O piscima i gradovima” biće nastavljena 27. februra u Narodnoj bibloteci “Radosav Ljumović” u 19 časova, a gost će biti jedan od najznačajnijih južnoslovenskih pjesnika današnjice, Mile Stojić. Moderator večeri u Staklnoj sali Biblioteke biće Dragana Tripković, a Stojićevu poeziju će čitati crnogorski glumac Miloš Pejović. U okviru večeri, istoričarka umjetnosti Nela Gligorović će govoriti o mladoj crnogorskoj vajarki Ini Martinović, čiji će rad biti predstavljen u okviru tribine.

Mile Stojić je jedan od vodećih bosansko-hercegovačkih intelektualaca, pjesnik, esejista, prevodilac i novinar. Završio je slavistiku na Univerzitetu  u Sarajevu, a radio je kao književni kritičar za brojne medije u bivšoj Jugoslaviji i bio zapažen urednik dnevnog lista “Oslobođenje”. Mile Stojić je dobitnik svih važnijih nagrada za poeziju, poput Brankove nagrade, Ratkovićeve, Nagrade društva pisaca BiH, Goranovog vijenca i drugih. Od 1989. do 1992. godine, Stojić je bio glavni urednik kulturnog časopisa “Odjek (magazin)” u Sarajevu. Stojić je poznat i kao supotpisnik otvorenog pisma petorice bosanskohercegovačkih i hrvatskih intelektualaca (Ivo Komšić, Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Mile Stojić i Ivan Kordić) upućenog iz Sarajeva, 6. januara 1992, tadašnjem predsjedniku Hrvatske Franju Tuđmanu kao “odgovornom za političko uništenje Bosne i Hercegovine”. Napustio je Bosnu i Hercegovinu 1992. godine. Bio je urednik u političkom glasilu “Tjednik” u Zagrebu, radio je kao predavač Južnoslavenske književnosti na Univerzitetu u Beču. Svojim britkim jezikom komentariše dnevna dešavanja u nekolicini domaćih i regionalnih novina, magazina i internet portala. Djela Mila Stojića su prevođena na njemački, poljski, italijanski, engleski, mađarski i makedonski jezik, a pojedina izdanja su doživjela prijevode i na dvadeset svjetskih jezik. Neka od najvažnijih Stojićevih djela su “Lijer, jezik prašume” (pjesme, 1977.), “Umjetnost tame” (pjesme, 1987.), “Zemna svjetlost” (pjesme, 1988.), “Olovni jastuk” (pjesme, 1989.), “Južnost” (izabrane pjesme, 1990.), “Iza spuštenih trepavica” (antologija hrvatskog pjesništva XX. stoljeća, 1991.), “Glasovi sarajevske noći” (eseji, 1992.), “Libreto za sviralu i strojnicu” (pjesme, 1994.), “Prognane elegije” (pjesme, 1996.), “Jutro u Pompejima” (ogledi, 1998.), “Mađarsko more” (pjesme, 1999.), “Nakon sudnjega dana” (izbor pjesama, 1999.), “Fenster Worte-Ein bosnisches Alphabet/Riječi s prozora-jedan bosanski Alfabet” (poetska proza, 2000.), Via Viena (poezija, 2008.)…

Mlada vajarka Ina Martinović, čji će rad biti predstavljen u okviru tribine, rođena je u Baru 1985, a završila je osnovne i specijalističke studije na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetrinju, studijski program vajarstvo.                                                                                             

 Njena djela su bila dio brojnih međunarodnih postavki (između ostalog Japan, Kanada), dok se samostalno predstavljala u Podgorici, Cetinju, Beranama  i Beogradu.                                                                            

Dobitnica je Nagrade za izuzetan uspjeh tokom studija dana Prijestonice Cetinje  i Nagrade za najboljeg studenta Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje, tokom 2014/2015. studijske godine.