U četvrtak, 16. decembra u 19 h, održaće se predavanje pod nazivom „Crnogorska književnost kroz vjekove“. Ovo predavanje je prvo u nizu istoimenog serijala koji će se u 2022. godini jednom mjesečno održavati u Biblioteci. Tokom ovog serijala, zainteresovana publika moći će da se informiše o crnogorskoj književnosti – njenim nastancima i razvojnim tokovima, kao i o cjelokupnoj crnogorskoj kulturi i kulturnom nasljeđu.
Ovaj program formiran je u skladu sa željama publike koja je u okviru našeg upitinika izrazila veliko interesovanje za ove teme.
Prvi program ovog serijala posvećen je ranoj crnogorskoj književnosti, a o ovom periodu govoriće Aleksandar Radoman i Božidar Šekularac.

Aleksandar Radoman je doktorand filologije na Sveučilištu „Josipa Juraj Strossmayera“ u Osijeku. Bio je angažovan kao istraživač i urednik izdanja u Institutu za crnogorski jezik i književnost. Saradnik je u nastavi i prodekan za nastavu Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Učestvovao je na dvadesetak naučnih skupova i publikovao 90 naučnih i stručnih radova u zemlji i regionu. Priredio je devet i uredio stotinjak izdanja objavljenih u izdanju Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje „Vojislav P. Nikčević“, Matice crnogorske, Instituta za crnogorski jezik i književnost i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Objavio je dvije knjige iz oblasti nauke o književnosti, Studije o starijoj crnogorskoj književnosti (Matica crnogorska, Podgorica, 2015) i Savremena književna montenegristika: utemeljivači (Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Cetinje, 2018).

Božidar Šekularac je osnovnu školu i gimnaziju završio u Beranama, zatim Višu pedagošku akademiju završava u Prizrenu, a ruski jezik je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1980. godine (tema: „Kompleks povelja manastira Svetog Nikole na otoku Vranjina na Skadarskom jezeru“), a na istom fakultetu je 1985. godine odbranio doktorsku disertaciju: „Valorizacija i upotreba dukljansko-zetskih srednjovjekovnih povelja kao izvorne građe za historiju crnogorskog naroda“, čime je stekao zvanje doktora humanističkih znanosti iz područja istorijskih nauka. Neka od njegovih značajnijih djela su: Dukljansko-zetske povelje (1987); Tragovi prošlosti Crne Gore – srednjovjekovni zapisi i natpisi VIII-XVI vijek (1994); Dukljansko-crnogorski istorijski obzori (2000); Razvoj pismenosti u Crnoj Gori (2014).