U utorak, 2. aprila, s početkom u 19 časova, održana je promocija drugog broja književnog časopisa „Athanatik”. O časopisu su govorili dr Budimir Aleksić, dr Marijana Terić i mr Aleksandar Ćuković. Moderator večeri je bio Vladimir Karadžić.
Na samom početku, Vladimir Karadžić je pozdravio sve prisutne i izrazio veliko zadovoljstvo što prisustvuje promociji ovakvog časopisa. Riječ je prepustio dr Budimiru Aleksiću i zamolio ga da podijeli svoje mišljenje o časopisu „Athanatik”.
„Časopis obuhvata sve vrste fantastičke literature, i tzv. čiste fantastike i naučne fantastike, kao i fantastička ostvarenja u umjetnosti uopšte. Strukturu i ovog broja „Athanatika” (kao i prethodnog), čini nekoliko rubrika: Proza, Poezija, Prevodi, Intervju, Strip, Likovna umjetnost, Filmska kritika i In memoriam. I ovaj broj donosi, kako Marijana Terić ističe u Uvodniku, ’najznačajnija domaća, regionalna i svjetska ostvarenja na polju fantazija, horora, naučne i epske fantastike, čime će crnogorski čitaoci biti upoznati sa savremenim tokovima fantastičke literature, reprezentativnim autorima i kritičarima ovog žanra i upoznati se sa dostignućima fantastike u stripu i filmskoj industriji’. Ovaj vrijedni kulturni i umjetnički poduhvat, od ideje do realizacije, rezultat je entuzijazma i preduzimljivosti” – kazao je dr Budimir Aleksić.
Poslije svog izlaganja dr Aleksić uputio je čestitke Vladimiru Karadžiću i pitao ga šta ga je natjeralo da uradi analizu Njegoševe pjesme „Zarobljen Crnogorac od vile“. Vladimir Karadžić je rekao svoje pohvalne utiske o novom dvobroju „Atanatika“, istakao razlike koje ga čine boljim i bogatijim od prvog, dao sugestije za buduće i odgovorio na pitanje gospodina Aleksića o tome otkud interesovanje i šta ga je natjeralo da uradi analizu Njegoševe pjesme „Zarobljen Crnogorac od vile“.
„Moram da kažem da nije ’Atanatika‘ moja analiza Njegoševe pjesme bila bi odložena, kao što to inače radim sa nekim mojim idejama koje čekaju da dođu na red. Smatrao sam da je ovakav časopis za fantastiku u književnosti i umjetnosti pravo mjesto da se nađe analiza pomenute pjesme sa sve ilustracijama dr Miloša Vujanovića“, kazao je Karadžić. Govorio je još o posebnosti Njegoševe pjesme, nekim elementima u njoj i istakao da se nada da je analizom dokazao da je pjesma preteča „Gorskog vijenca“, a sam Njegoš ujedno i preteča Tolkina. Poslije svog izlaganja moderator večeri prepustio je riječ dr Marijani Terić.
„Prije samo nekoliko godina fantastički tok književnosti predstavljao je nepoznanicu u Crnoj Gori. Nije se govorilo o postojanju fantastičke književne tradicije, pitanju hronoloških granica u okviru kojih fantastika kao osobena literarna praksa zaista egzistira, dok je pitanje problema književnoistorijskog statusa fantastike jedna od relevantnijih tema kojima se književna kritika u našoj zemlji nikada nije bavila. Čini se kao da istorijski put fantastike tek počinje. Naše kulturno nasljeđe tek postaje predmet promišljanja, istraživanja, otkrivanja. Iz upravo navedenih razloga, cilj ’Athanatika’ je predstavljanje aktuelnog stvaralaštva, kako na domaćoj tako i na svjetskoj sceni, odnosno promocija literarne fantastike u svim njenim oblicima. ’Athanatik’ je zamišljen kao glasilo koje je reprezent domaćih i regionalnih pisaca, proučavalaca te vrste kniževnosti i uvođenje mladih čitalaca u vode kreativnog pisanja. Ovaj časopis skreće pažnju na važnost fantastičke književnosti u Crnoj Gori. A ona je višestruka” – kazala je dr Marijana Terić.
Vladimir Karadžić prepustio je riječ sljedećem učesniku tribine, mr Aleksandru Ćukovića i pitao ga za svoje mišljenje o časopisu „Athanatika“.
„Kvalitet priloga kojim se književni i uopšte umjetnički svijet savremenog trenutka preselio među korice ovog časopisa pokazatelj je tendencija koje vladaju u novim uslovima i strujanjima zapljusnutim silinom trenutka koji sada više nego ikada naučnu fantastiku i fantastiku uopšte prevodi u opipljivu stvarnost oduzimajući joj osnovna svojstva po kojima se prepoznaje. Nekada je ovaj proces bivao znatno sporiji, da bi sa protokom vremena poprimio brzinu koju i nauka teško uspijeva da procesuira. Stoga, mora se priznati, ’Athanatik je sebi postavio jedan veoma važan zadatak – misiju preticanja ne samostvarnosti nego i fantazije, nadgornjavanje sa budućnošću, igru u kojoj može ostati samo jedan, što je ogroman izazov uredništvu“ – kazao je Ćuković.
