a

KAPITALNO IZDANJE AKADEMIKA VUKIĆA PULEVIĆA

KAPITALNO IZDANJE AKADEMIKA VUKIĆA PULEVIĆA

Knjiga “Građa za fitonimiju Crne Gore” akademika Vukića Pulevića nedavno je objavljena u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost – Cetinje i JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ – Podgorica. Urednici knjige su Adnan Čirgić i Sanja Vojinović, a recenzenti Snežana Vuksanović i Novica Vujović.

Vukić Pulević autor je više knjige, članaka i rasprava, a član je Matice crnogorske, Crnogorskog PEN centra, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti te Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Jedan je od rijetkih crnogorskih naučnika koji je decenijama dosljedan u odbrani struke. Kao intelektualni i moralni uzor uzima se njegovo višedecenijsko djelovanje pred razurom temeljnih vrijednosti crnogorskoga identiteta, kulture i tradicije; osobito je njegovo javno oglašavanje prisutno posljednjih mjeseci kad sve te vrijednosti, neke crnogorske ustanove i pojedince štiti od nasrtaja trenutne crnogorske Vlade.

“Građa za fitonimiju Crne Gore” akademika Vukića Pulevića poduhvat je najvišega ranga pogotovo ako imamo u vidu činjenicu da se dosad „uglavnom sve svodilo na uzgredne zabilješke pojedinih autora i parcijalne podatke u knjigama s nekim drugim sadržajima“. Zapuštenost u ovome segmentu crnogorske nauke razvidna je iz neprocjenjivo značajnog “Predgovora”, koji na 30 stranica enciklopedijski predstavlja istorju ovih pitanja u nas. Uza sve ostalo, autor veli: „na primjeru fitonimije, koja je samo jedan djelić u kompleksu crnogorskog jezika, može se sagledati opšte stanje u ukupnoj montenegristici, đe su spregnuti suštinsko nepoznavanje problematike i razne opstrukcije. A sve to od poodavno traje.“

Knjigom Građa za fitonimiju Crne Gore akademik Vukić Pučević sabrao je golemu masu nesistematizovane građe, parcijalno bilježene i rasute po najrazličitijoj literaturi. Organizovanije bilježenje i publikovanje fitonimske građe na ovim prostorima otpočeo je Vuk Karadžić. U “Srpskome rječniku”, kako je Pulevićevo istraživanje pokazalo, nalazi se oko 200 imena sakupljenih u Crnoj Gori. U XIX i XX vijeku posvjedočeno je još nekoliko značajnijih projekata te vrste, među kojima su “Jugoslovenski imenik bilja” Bohuslava Šuleka iz 1879, “Biljke Cetinjskog polja” Antonia Baldačija iz 1886, “Botanički rječnik” Dušana Simonovića iz 1959. i znatan broj drugih priloga i rasprava botaničara, onomastičara, dijalektologa… 

Zatemeljenim pristupom građi odbačeni su mnogi stručni, metodološki i ideološki nedostaci pojedinih monografija koje je akademik Pulević koristio. Knjiga “Građa za fitonimiju Crne Gore” najznačajnijega čovjeka u crnogorskoj botanici i fitotoponimiji u posljednjem je trenutku sačuvala veliko botaničko blago i ostavila nemjerljivo bogatstvo generacijama koje dolaze.

Ovim je suizdavačkim projektom Biblioteka „Radosav Ljumović“ dala vrijedan doprinos crnogorskoj kulturi i nauci, a Fakultet za crnogorski jezik i književnost još jednom potvrdio da u Crnoj Gori u domenu objavljivanja naučne literature ostvaruje najbolje rezutate.

Quick Navigation